Osnovan prvi konjički klub u gradu na Sani

Grad Prijedor dobio je prvi konjički klub, koji se nalazi u Gornjim Orlovcima, pored magistralnog puta Prijedor – Banjaluka i trenutno ima četiri grla obučena za rekreativno, sportsko i terapijsko jahanje.

Osnivač i vlasnik Konjičkog kluba “Prijedor” Božidar Zvicer rekao je da je riječ o vlastitoj investiciji u cjelosti i da su konji i osoblje višemjesečnu obuku prošli u Konjičkom klubu “Padok” iz Banjaluke.
“Konji su pripremljeni za jahače početnike svih uzrasta, dok je za školu jahanja donja starosna granica osam godina, a časove će voditi sertifikovani instruktori iz Banjaluke”, rekao je Zvicer novinarima u Prijedoru.
On je naveo da se za osnivanje konjičkog kluba odlučio, jer su sportovi sa životinjama malobrojni, a klubovi tih sportova rijetki.
“Želimo da se djeca što više približe i konjima i životinjama uopšte i prirodi. Danas čak i na selu ljudi izbjegavaju životinje, a djeca se više ne penju ni na konja ni na drvo. Zato ovdje pored poligona za jahanje namjeravamo napraviti i penjački poligon”, najavio je Zvicer.
Licencirani trener konjičkog sporta i predsjednik Konjičkog kluba “Padok” iz Banjaluke Katarina Јovanović rekla je da će u Prijedoru raditi sve dok novoformirani klub ne zaživi i potpuno se ne osamostali za rad sa svojim konjima, trenerima i instruktorima.
“Ovdje imamo veliki potencijal za rekreativno jahanje i za turističko jahanje. Očekujemo jako puno posjetilaca koji će dolaziti samo da vide konje i ostvare prvi kontakt sa njim. Očekujemo jedan broj polaznika škole jahanja od kojih bi se vremenom mogli regrutovati i takmičari, odnosno razvijati sportsko, dresurno jahanje”, rekla je Јovanovićeva.
Ona je podsjetila da konjički sport nema starosne granice i da je to jedini sport u kojem se ravnopravno takmiče muškarci i žene.
“U sportskom i rekreativnom dijelu klubovi se mogu održavati kroz vlastita sredstva, članarine i sponzorstva, dok je za neke krupnije i ozbiljnije stvari, poput terapijskog jahanja, potrebna podrška institucija”, dodala je Јovanovićeva.
Ona je pojasnila da postoji terapija koja podrazumijeva aktivnosti sa konjima namijenjena osobama sa smetnjama u razvoju i raznim psihofizičkim poremećajima ili oboljenjima, poput autizma, Daunovog sindroma, mentalne retardacije, a da se hipoterapija odnosi samo na fizikalnu terapiju na konju.
“Mi radimo samo hipoterapiju. Ljekari fizijatri propišu terapiju, odnosno vježbe koje su slične vježbama koje se rade i u centrima za fizikalnu terapiju, ali konj svojim kretnjama dodatno potpomaže efikasnost terapije”, istakla je Јovanovićeva.

Izvor: RTRS